Stres se definiše kao reakcija osobe na spoljašnje događaje odnosno promjene koje se odigravaju u okolini. Ta dešavanja mogu biti pozitivna i negativna. Čovjek može biti pod stresom i kada se nesto lijepo dešava, ali problem pravi stresne reakcije na negativne životne događaje (bolest bližnjih, konfliktne situacije na poslu, problem u porodici, smrtni slučaj bliske osobe).

Stresne reakcije su složene i uključuju niz fizioloških i psiholoških promjena. Što se tiče fizioloških promjena to mogu biti glavobolja, povišen krvni pritisak, bolovi u želudcu, umor, nesanica, povećano znojenje. Emocionalne promjene koje se javljaju kod osoba su anksioznost, bijes, frustracija, depresija a može doći i do pada koncentracije i problema sa pamćenjem i prisjećanjem. Da bismo smanjili mogućnost izloženosti organizma stresu jasno je da je potrebno zdravo vođenje zdravog života jer to umanjuje mogućnost organizma da pretjerano reaguje na svakodnevne životne situacije.  Opšte zdravlje koje se postiže redovnim vježbanjem,  zdravom ishranom, izbjegavanjem alkohola, kofeina i cigareta podiže nivo otpornosti organizma na negativne spoljašnje uticaje.

Sindrom sagorijevanja (eng. Burnout syndrome)  je posljedica hroničnog, nagomilanog stresa i psihofizičke iscrpljenosti. Često se javlja kao posljedica pretjeranog rada i konflikata na poslu iako se može javiti i u nekom drugom domenu života gdje osoba doživljava hronični stres. Hroničan stres može dovesti do javljanja niza psihosomatskih tegoba (povišenog krvnog pritiska, glavobolja, konorarnih bolesti, povišenog lučenja hormona stresa, stomačnih tegoba, nesanice itd.) kao i psiholoških problema (intenzivne i hronične anksioznosti, bijesa, depresije, apatije, čestih promjena raspoloženja, problema sa koncentracijom itd). Jedni od najčešćih uzroka sagorijevanja su: pretjerani rad kao i briga na poslu, zanemarivanje sopstvenih želja i potreba, kompulzivna želja za dokazivanjem, nedostatak prijatelja, socijalnih kontakata i interesovanja van posla, poricanje problema koji postoji, osjećanje unutrašnje praznine usljed manjka socijalnih dešavanja, podrške i uživanja kao i osjećanje depresivnosti.

Karakteristike koje osobu čine predisponiranom za sagorijevanje su: sklonost anksioznosti i depresivnosti (emocionalna nestabilnost), sklonost osjećanjima krivice i samooptuživanju, pretjerani perfekcionizam, savjesnost, nesigurnost u sebe i snažna potreba da se to kompenzuje putem samodokazivanja, emocionalna nepismenost (osobe koje ne umiju da izražavaju emocije),  odsustvo asertivnosti (agresivni ili pasivni stil komunikacije), emocionalna praznina (nedostatak socijalnih veza, komunikacije u pratnerskim odnosima, usamljenost, nedostatak interesovanja), odsusutvo socijalne podrške.

Da biste preduprijedili da vaš organizam dovede to sagorijevanja bilo bi dobro da primjenite sljedeće stvari:

•     Izbjegavajte pretjerani rad i preopterećenje na poslu,
•     Upražnjavanje u slobodno vrijeme fizičkih aktivnosti koliko ste u mogućnosti,
•     Sticanje asertivnih vještina komunikacije,
•     Jačanje emocionalne pismenosti,
•     Pronalaženje aktivnosti koje vas ispunjavaju I zadovoljavaju,
•     Jačanje socijalnih veza kao i porodičnih, te uzajamna podrška.

Primjenom metoda i tehnika kognitivno-bihevioralne učimo naše klijente vještinama upravljanja stresa, asertivnosti, riješavanju problema i konflikata, socijalnim veštinama itd.

Suština ovog psihoterapijskog procesa je u tome da klijenti nauče da se uspješno i samostalno nose sa stresom u nekim budućim okolnostima i na taj način izbjegnu sagorijevanje.